{"id":30790,"date":"2015-12-02T08:35:13","date_gmt":"2015-12-02T07:35:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/?p=30790"},"modified":"2015-12-22T23:28:22","modified_gmt":"2015-12-22T22:28:22","slug":"svi-trebaju-imati-priliku-da-budu-feministi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/2015\/12\/02\/svi-trebaju-imati-priliku-da-budu-feministi\/","title":{"rendered":"\u201dSvi trebaju imati priliku da budu feministi\u201d"},"content":{"rendered":"

Debatni \u010dlanak objavljen u dnevnom listu Svenska Dagbladet 1. decembra 2015. godine.<\/a><\/p>\n

\"\u010cimamanda

\u010cimamanda Ngozi Adi\u010di<\/p><\/div>\n

Feminizam mo\u017ee biti spasonosan, posebno za djevojke i momke koji se osje\u0107aju lo\u0161e zbog zahtjeva i o\u010dekivanja okoline. \u017delimo pokazati da postoji feminizam koji je za svakoga. Zato objavljujemo knjigu \u201dSvi treba da budu feministi\u201d nigerijske spisateljice \u010cimamande Ngozi Adi\u010di za u\u010denike 2. razreda srednjih \u0161kola. Danas se \u0161alje preko 100.000 primjeraka knjige srednjim \u0161kolama u \u0160vedskoj, pi\u0161u debateri. <\/p>\n

Mnogi mladi ljudi danas su svjesniji od prethodnih generacija, ali su i ugro\u017eeniji. Brinu o budu\u0107nosti, da li \u0107e zavr\u0161iti \u0161kolu i dobiti posao? Svaka tre\u0107a mlada osoba izme\u0111u 10 i 16 godina bila je izlo\u017eena vrije\u0111anju na internetu i dru\u0161tvenim medijima (Friends 2015). Kod djevojaka se \u010desto radi o seksualnom uznemiravanju, u svakodnevnom \u017eivotu i na internetu. Mentalne bolesti su tako\u0111e najve\u0107e me\u0111u mla\u0111im djevojkama, koje \u010de\u0161\u0107e pate od depresije i poreme\u0107aja u ishrani.<\/p>\n

Mla\u0111i momci tako\u0111e su ugro\u017eeni. Osje\u0107aju se prisiljeni da ostvaruju rezultate i \u017eive prema o\u010dekivanjima kakvi trebaju biti kao dje\u010daci. Iako su dobre ocjene va\u017ene, u\u010denje se smatra nemu\u017eevnim. To je jasan primjer kako stereotipne i ograni\u010dene norme gledaju razli\u010dito na momke i djevojke.<\/p>\n

\u201d\u017delim da po\u010dnemo sanjati plan za jedno druga\u010dije dru\u0161tvo. Jedan pravedniji svijet. Svijet sa sretnijim mu\u0161karcima i sretnijim \u017eenama \u2013 iskrenijim prema sebi. A ovako \u0107emo po\u010deti: moramo druga\u010dije odgajati na\u0161e k\u0107eri. Moramo druga\u010dije odgajati i na\u0161e sinove.\u201d<\/p><\/blockquote>\n

\u010cimamanda Ngozi Adi\u010di opisuje to jako dobro u knjizi \u201dSvi treba da budu feministi\u201d (prijevod Niclas Hval, Albert Bonniers F\u00f6rlag, 2015<\/a>). Ona ka\u017ee da je maskulinost te\u017eak, tijesan kafez u koji se zaklju\u010davaju dje\u010daci. Djevoj\u010dice se odgajaju da nastoje biti voljene od dje\u010daka, a dje\u010daci mo\u017eda nikada ne\u0107e saznati da trebaju biti voljeni od djevoj\u010dica<\/p>\n

\"\u010cimamanda

\u010cimamanda Ngozi Adi\u010di: \u201dAlla borde vara feminister\u201d<\/p><\/div>\n

Za nas koji stojimo iza projekta je \u010cimamandina rije\u010d primarna. Godinama smo radili na rodnoj ravnopravnosti i postepeno proveli va\u017ene reforme koje svijet \u010dine boljim. No, bez obzira na na\u0161e iskustvo i uprkos \u0161to poznajemo tematiku, nismo navikli govoriti o feminizmu na tako jednostavan i o\u010digledan na\u010din. Adi\u010di nas poziva da se prepoznamo u me\u0111usobnoj ljudskosti i uvidimo da ugnjetavanje djevojaka i \u017eena \u0161kodi svima nama. Svojim iskustvom i jednostavnim rije\u010dima ona nas ohrabruje da se do\u0111emo sebi. Za to ne trebaju golemi rodno-teorijski rje\u010dnici.<\/p>\n

\u010cimamanda Ngozi Adi\u010di nas podsje\u0107a na ono \u0161ta je zapravo feminizam. Podsje\u0107a nas na ono zbog \u010dega smo se jednom po\u010deli definisati kao feministi. \u017delimo da knjiga bude uputstvo za djevoj\u010dice i dje\u010dake koji nikada ranije nisu razmi\u0161ljali o rodnoj neravnopravnosti. Zato danas \u0161aljemo knjigu \u201dSvi treba da budu feministi\u201d svim u\u010denicima 2. razreda srednjih \u0161kola. Radimo to nadaju\u0107i se \u0107e oni \u010ditati \u010cimamandine rije\u010di i shvatiti da je feminizam klju\u010d koji mo\u017ee otklju\u010dati njihove tijesne kafeze. Feminizam omogu\u0107ava i djevoj\u010dicama i dje\u010dacima da budu svoji.<\/p>\n

\u010cimamanda Ngozi Adi\u010di nas moli da po\u010dnemo sanjati i planirati za jedan druga\u010diji svijet. Jedan pravedniji svijet sa sretnijim mu\u0161karcima i sretnijim \u017eenama \u2013 iskrenijim prema sebi. Da bismo to mogli, ona smatra da moramo druga\u010dije odgajati na\u0161e k\u0107eri. Moramo druga\u010dije odgajati i na\u0161e sinove. Vjerujemo i nadamo se u jedan takav svijet. Jer vjerujemo da kad bi svi bili feministi, svijet bi bio pravedniji.<\/p>\n

\n
    \n
  • Clara Berglund, predsjednica \u0160vedskog \u017eenskog lobija<\/li>\n
  • Aleksander Gabeli\u0107, predsjednik \u0160vedskog saveza UN<\/li>\n
  • Johanna Haegerstr\u00f6m, izdava\u010d, Albert Bonniers F\u00f6rlag<\/li>\n
  • Zandra Kanakaris, predsjednica, Unizon (Savez de\u017eurstava za \u017eene i djevojke)<\/li>\n
  • Camilla Nagler, generalna sekretarka, Teaspoon (Zajedno za razli\u010ditost i toleranciju)<\/li>\n
  • Eva Nordmark, predsjednica TCO (Sindikalna organizacija slu\u017ebenika)<\/li>\n
  • Karl-Petter Thorwaldsson, predsjednik, LO (Savez sindikata \u0160vedske)<\/li>\n
  • Gertrud \u00c5str\u00f6m, Hela HUT AB (firma usmjerena na zna\u010daj rodne ravnopravnosti na odr\u017eivi razvoj)<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n

    Pozdrav \u010cimamande Ngozi Adi\u010di u vezi nove knjige \u201dSvi treba da budu feministi\u201d!
    \n