{"id":6427,"date":"2011-10-29T16:38:11","date_gmt":"2011-10-29T14:38:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bhkrf.se\/?p=6427"},"modified":"2014-02-04T14:36:06","modified_gmt":"2014-02-04T12:36:06","slug":"zene-u-bosni-i-hercegovini-imaju-najnizi-fertilitet-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/2011\/10\/29\/zene-u-bosni-i-hercegovini-imaju-najnizi-fertilitet-na-svijetu\/","title":{"rendered":"\u017dene u Bosni i Hercegovini imaju najni\u017ei fertilitet na svijetu"},"content":{"rendered":"<div id=\"attachment_6395\" style=\"width: 524px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-6395\" src=\"http:\/\/www.bhkrf.se\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/baby.jpg\" alt=\"U Bosni i Hercegovini \u017eene u prosjeku ra\u0111aju samo 1,1 dijete\" title=\"U Bosni i Hercegovini \u017eene u prosjeku ra\u0111aju samo 1,1 dijete\" width=\"514\" height=\"320\" class=\"size-full wp-image-6395\" \/><p id=\"caption-attachment-6395\" class=\"wp-caption-text\">U Bosni i Hercegovini \u017eene u prosjeku ra\u0111aju samo 1,1 dijete<\/p><\/div>\n<p>\u017dene u Bosni i Hercegovini imaju najni\u017ei fertilitet na svijetu prema izvje\u0161taju \u201dGlobalni trendovi stanovni\u0161tva\u201d <a href=\"http:\/\/europe.unfpa.org\/public\/copenhagen\" title=\"Nordijski ured UNFPA\" target=\"_blank\">Nordijskog ureda UNFPA<\/a> objavljenom oktobra 2011. <!--more--><\/p>\n<div class=\"naslov\">Statistika stanovni\u0161tva<\/div>\n<ul class=\"lista\">\n<li>31. oktobra 2011. \u0107e svjetsko stanovni\u0161tvo dose\u0107i 7 milijardi.<\/li>\n<li>Svjetsko stanovni\u0161tvo sada raste sporije nego ranije:<\/li>\n<\/ul>\n<div id=\"attachment_6398\" style=\"width: 524px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-6398\" src=\"http:\/\/www.bhkrf.se\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/unfpa-copenhagen-1-bs.png\" alt=\"Svjetsko stanovni\u0161tvo sada raste sporije nego ranije\" title=\"Svjetsko stanovni\u0161tvo sada raste sporije nego ranije\" width=\"514\" height=\"128\" class=\"size-full wp-image-6398\" \/><p id=\"caption-attachment-6398\" class=\"wp-caption-text\">Svjetsko stanovni\u0161tvo sada raste sporije nego ranije<\/p><\/div>\n<ul class=\"lista\">\n<li>Fertilitet (stopa plodnosti) u zemljama u razvoju je pao s gotovo 6 djece po \u017eeni u ranim 1960-im na 2,6 djece danas.<\/li>\n<li>Od 1968. se li\u010dno odlu\u010divanje o broju djece priznaje kao ljudsko pravo.<\/li>\n<li>\u2026 ali 215 miliona \u017eena koje ne \u017eele zatrudnjeti nemaju pristup efikasnoj prevenciji.<\/li>\n<li>\u017dene koje su i\u0161le u \u0161kolu i stekle obrazovanje op\u0107enito ra\u0111aju manje djece.<\/li>\n<li>Sudjelovanje \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada pridonosi privrednom rastu\u2026<\/li>\n<li>\u2026 ali to sudjelovanje pretpostavlja da one li\u010dno mogu planirati svoju trudno\u0107u.<\/li>\n<\/ul>\n<div class=\"naslov\">Prognoze o stanovni\u0161tvu<\/div>\n<div id=\"attachment_6396\" style=\"width: 524px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-6396\" src=\"http:\/\/www.bhkrf.se\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/unfpa-copenhagen-2-bs.png\" alt=\"Prognoze o stanovni\u0161tvu\" title=\"Prognoze o stanovni\u0161tvu\" width=\"514\" height=\"394\" class=\"size-full wp-image-6396\" \/><p id=\"caption-attachment-6396\" class=\"wp-caption-text\">Prognoze o stanovni\u0161tvu<\/p><\/div>\n<ul class=\"lista\">\n<li>UN predvi\u0111aju da \u0107e svjetsko stanovni\u0161tvo 2050. iznositi 9,3 milijarde, a 2100. godine 10,1 milijardu (naran\u010dasta linija).<\/li>\n<li>Male promjene u fertilitetu \u0107e ipak zna\u010diti velike promjene u broju stanovni\u0161tva. Ako \u017eene u prosjeku budu ra\u0111ale 0,5 djece vi\u0161e nego \u0161to se o\u010dekivalo, razvoj \u0107e slijediti crvenu liniju. Ako budu ra\u0111ale 0,5 manje, razvoj \u0107e slijediti plavu liniju.<\/li>\n<li>Sve prognoze pretpostavljaju da \u0107e fertilitet i dalje opadati. Ako fertilitet ostane nepromijenjen, svjetsko stanovni\u0161tvo \u0107e 2100. iznositi 27 milijardi.<\/li>\n<li>Do 2050. \u0107e stanovni\u0161tvo porasti za 1 milijardu u Aziji i 1,2 milijarde u Africi, dok \u0107e opasti u Evropi.<\/li>\n<li>Starije osobe \u010dine populacijsku grupu koja \u0107e se ubudu\u0107e pove\u0107avati jer \u017eivotni vijek raste.<\/li>\n<li>Vi\u0161e od polovine svjetskog stanovni\u0161tva \u017eivi u gradovima, a uglavnom \u0107e se sav budu\u0107i porast stanovni\u0161tva doga\u0111ati u gradovima.<\/li>\n<\/ul>\n<div class=\"naslov\">\u2026 o porastu stanovni\u0161tva<\/div>\n<p>Postoje tri razloga porasta stanovni\u0161tva<\/p>\n<ul class=\"lista\">\n<li>Kada \u017eene u prosjeku ra\u0111aju vi\u0161e od 2,1 djece, fertilitet je iznad \u201dnivoa zamjene\u201d i zato pridonosi porastu stanovni\u0161tva.<\/li>\n<li>Ni\u017ea smrtnost vodi ve\u0107em \u017eivotnom vijeku a time i porastu stanovni\u0161tva. O\u010dekivani \u017eivotni vijek \u0107e sa dana\u0161njih 69 godina porasti na 81 u 2100.<\/li>\n<li>\u010cak i ako fertilitet direktno padne na nivo zamjene, broj stanovni\u0161tva \u0107e i dalje decenijama rasti jer \u0107e sada\u0161nja generacija djece i mladih, koja je najve\u0107a do sada, odrasti i dobijati djecu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul class=\"lista\">\n<li>Kada bi \u017eene bile seksualno aktivne tokom cijelog svog reproduktivnog vijeka i kada ne bi koristile kontracepcijska sredstva, svaka bi ra\u0111ala 12\u201314 djece.<\/li>\n<li>\u017dene u svijetu danas u prosjeku ra\u0111aju 2,5 djece.<\/li>\n<li>Nizak fertilitet je razlog zbog kojega \u0107e se stanovni\u0161tvo u Evropi smanjiti za 19 miliona do 2050. To odgovara ukupnom stanovni\u0161tvu Danske, Norve\u0161ke i \u0160vedske.<\/li>\n<li>Danas 925 miliona ljudi na svijetu pati od neuhranjenosti, odnosno svaka sedma osoba nema dovoljno hrane za zdrav i aktivan \u017eivot.<\/li>\n<\/ul>\n<div class=\"naslov\">\u2026 o fertilitetu<\/div>\n<ul class=\"lista\">\n<li>Svake godine 135 miliona \u017eena rodi dijete.<\/li>\n<li>Svake godine je 75 miliona neplaniranih trudno\u0107a.<\/li>\n<li>Svake godine oko 21,6 miliona \u017eena abortira pod nesigurnim uslovima.<\/li>\n<li>215 miliona \u017eena koje ne \u017eele zatrudnjeti u vremenskom periodu od dvije godine ne koristi efikasnu prevenciju. Njima nedostaje znanje ili novac za kontracepcijska sredstva, istih nema na raspolaganju ili ih zbog kulturnih prepreka ne mogu koristiti.<\/li>\n<li>Zna se da novac ulo\u017een u prevenciju smanjuje zdravstvene tro\u0161kove za 40 %.<\/li>\n<li>\u017dene u Bosni i Hercegovini imaju najni\u017ei fertilitet na svijetu sa 1,1 djetetom, dok \u017eene u Nigeru u prosjeku ra\u0111aju 6,9 djece. U Ju\u017enoj Africi \u017eene prosje\u010dno ra\u0111aju 2,4 djece. To je najni\u017ei fertilitet u Africi.<\/li>\n<li>Analize pokazuje da se smanjenje siroma\u0161tva za sedminu u zemljama u razvoju od 1960. do 2000. mo\u017ee pripisati sni\u017eenom fertilitetu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>UNFPA, Fond UN-a za stanovni\u0161tvo, djeluje u preko 150 zemalja na \u0161irenju \u201dseksualnog i reproduktivnog zdravlja\u201d. Ovaj pojam izme\u0111u ostalog uklju\u010duje:<\/p>\n<ul class=\"lista\">\n<li>da je svaki polni odnos dobrovoljan i bez rizika od polnoprenosivih bolesti, uklju\u010duju\u0107i HIV\/AIDS<\/li>\n<li>da je svaka trudno\u0107a planirana<\/li>\n<li>da je svako ra\u0111anje sigurno.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Za postizanje tih ciljeva UNFPA radi na seksualnom obrazovanju i informisanju i mladih i odraslih; stvaranju boljeg pristupa kontracepcijskim sredstvima, aku\u0161erskom osoblju i hitnoj pomo\u0107i pri komplikacijama tokom trudno\u0107e i poroda; dijagnosticiranju i lije\u010denju polnoprenosivih bolesti; kao i \u0161irenju rodne ravnopravnosti. UNFPA je najve\u0107i javni kupac kontracepcijskih sredstava na svijetu.<\/p>\n<p>Cilj 2015., ciljni broj 5 uklju\u010duje \u201duniverzalan pristup reproduktivnom zdravlju do 2015.\u201d.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/europe.unfpa.org\/public\/copenhagen\" title=\"Vi\u0161e informacija\" target=\"_blank\">Vi\u0161e informacija<\/a><\/p>\n<div class=\"alt-lang\">Stranica obnovljena: 2011-10-30<\/div>\n<div class=\"alt-lang\">Povezani linkovi: <a href=\"http:\/\/www.unfpa.org\/public\/op\/preview\/home\/sitemap\/swp2011\" title=\"State of World Population 2011 Resources\" target=\"_blank\">State of World Population 2011 Resources<\/a> | <a href=\"http:\/\/foweb.unfpa.org\/SWP2011\/reports\/EN-SWOP2011-FINAL.pdf\" title=\"State of World Population 2011 (PDF file 5,4 Mb)\" target=\"_blank\">State of World Population 2011 (PDF file 5,4 Mb)<\/a><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>31. oktobra 2011. \u0107e svjetsko stanovni\u0161tvo dose\u0107i 7 milijardi | \u017dene u Bosni i Hercegovini imaju najni\u017ei fertilitet na svijetu sa 1,1 djetetom, dok \u017eene u Nigeru u prosjeku ra\u0111aju 6,9 djece<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6395,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[3,30],"tags":[420,260],"class_list":["post-6427","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-opste","category-rodna-ravnopravnost","tag-bosna-i-hercegovina","tag-rodna-ravnopravnost-bs"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6427"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6427\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12515,"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6427\/revisions\/12515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6395"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bhkrf.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}