”Lista počinitelja novo sredstvo protiv seksualnog nasilja”

25 Feb, 2012 |
Margot Wallström (UN Photo/JC McIlwaine)

Margot Wallström (UN Photo/JC McIlwaine)

Izvor :: Dagens Nyheter :: ”Lista på förövare nytt verktyg mot sexuellt våld” :: 24. februara 2012.

Mnogi će se pozvati na odgovornost. U ovogodišnjem izvještaju UN-a o seksualnom nasilju u oružanim sukobima – koji se sada predstavlja Vijeću sigurnosti – nalazi se lista najtraženijih počinitelja. Stavila sam lov na počinitelje kao prioritetno pitanje. Ako se seksualno nasilje može planirati, ono se može i spriječiti; ako se može naručiti, može se i kazniti, piše Margot Wallström.

Seksualno nasilje u oružanim sukobima je međunarodno priznat zločin koji utiče na milione osoba širom svijeta. Sprječavanje silovanja kao oružja u ratovima jeste i ostaje jedan od najvećih izazova u borbi za ljudska prava.

Godišnji izvještaj glavnog sekretara UN-a, koji se predstavlja ove sedmice, prvi je koji sadrži listu najtraženijih počinitelja osumnjičenih za seksualno nasilje u oružanim sukobima. Lista je najnovije sredstvo Vijeća sigurnosti u borbi protiv nekažnjivosti i jasan signal svima koji tolerišu nasilje i time krše međunarodno pravo.

28. septembra 2009. svijet je bio šokiran masakrom nad mirnim demonstrantima u glavnom gradu Gvineje Konakriju. Velik broj silovanja i grupnih silovanja dogodio se usred dana i bio okrutan podsjetnik da seksualno nasilje nije oružje koje se koristi samo za vrijeme rata. Bilo da se koristi u vezi s oružanim sukobima ili političkim nemirima, svrha je ista: da ušutka, zastraši i kazni protivnike. U masakru je ubijeno preko 150 osoba a preko 100 žena je silovano. Dva dana kasnije donijelo je Vijeće sigurnosti UN-a, 6700 kilometara odatle, Rezoluciju 1888. Rezolucija mi je dala mandat da se borim protiv seksualnog nasilja u oružanim sukobim. Može li signal UN-a da se ti zločini neće tolerisati biti jasniji?

Iako je izvještaj generalnog sekretara UN-a treći po redu, isti je u mnogočemu prvi: sadrži ne samo listu najtraženijih počinitelja, već se oslanja na temeljnije informacije ovjerene od strane UN-a.

To pojedine priče navedene u izvještaju ne čini manje bolnim. U Obali Slonovače aprila prošle godine silovano je sedmero djece između 11 i 15 godina od strane sljedbenika određene političke stranke. Jedno od djece umrlo je od posljedica silovanja. U Libiji su žene hvatane po svojim kućama, automobilima ili direktno na ulici i silovane po nepoznatim mjestima, dok su muškarci bili podvrgnuti seksualnom nasilju u zatvorima i logorima. Iz Sirije se izvještava o tinejdžerima i odraslim muškarcima izvrgnutim grubim silovanjima.

Pozitivno je i ohrabrujuće da Vijeće sigurnosti UN-a drži ovo pitanje visoko na dnevnom redu. Ali ja sam vrlo zabrinuta jer teška kršenja ljudskih prava, uključujući i seksualno nasilje, neprekidno traju u velikim dijelovima svijeta. Posebno ozbiljno je što su mnogi od prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja počinjeni od strane vojske i policije – istih osoba čija je zadaća da štite svoje stanovništvo. Uniforma bi trebala simbolizirati sigurnost, zaštitu i disciplinu, ali u mnogim dijelovima svijeta umjesto toga predstavlja silovanja, pljačke i teror.

Izvještaj ukazuje na korištenje seksualnog nasilja kao metode političkog ugnjetavanja u vezi izbora i unutrašnjopolitičkih nemira, kao što je to pokazao masakr u Gvineji. Drugi problem je što se silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja javljaju u izbjegličkim logorima i na graničnim prijelazima.

Seksualno nasilje u oružanim sukobima koristi se od strane političkih i vojnih lidera u političke, vojne i ekonomske svrhe i često vodi razdiranju cijelog društva. To je tiho, djelotvorno i jeftino oružja s ozbiljnim i dugoročnim efektima kako za pojedinca tako i za mogućnost stvaranja održivog mira. Mit da je silovanje u oružanim sukobima neizbježno – još uvijek traje. Ali, ako se seksualno nasilje može planirati, ono se može i spriječiti; ako se može naručiti, može se i kazniti,

Predugo je nekažnjivost bila više pravilo nego izuzetak za djela koja se odnose na seksualno nasilje. Zato sam stavila lov na počinitelje kao prioritetno pitanje. To je već počelo davati rezultate, npr. u Kongo Kinšasi: uz podršku UN-a vođeno je za manje od godinu dana preko 250 sudskih postupaka protiv vojnika i policajaca u zemlji. To je rezultiralo da je preko 150 osoba osuđeno zbog silovanja i drugih vidova seksualnog nasilja.

Još jedan pozitivan primjer je iz same Gvineje gdje je vlada poslije više od dvije godine od masakra 2009. konačno reagovala: ovog mjeseca počeo je sudski postupak protiv potpukovnika Camare, visokog predstavnika vlade, za njegovu ulogu u masakru i silovanjima. To pokazuje da trajni međunarodni pritisci daju rezultat.

Preostaje mnogo toga u borbi protiv silovanja kao oružja u ratovima. Uz pomoć Vijeća sigurnosti UN-a ja ću nastaviti raditi da se stavi tačka na nekažnjivost i gledati da se počinitelji pozovu na odgovornost. Cilj je spriječiti i zaustaviti ta kršenja ljudskih prava.

Margot Wallström, specijalna predstavnica glavnog sekretara UN-a za pitanja seksualnog nasilja u oružanim sukobima.

Preveo: Haris Tucaković

Ovaj prilog je takođe dostupan na jezicima: Švedski

X