E-demokratija

Predavanje o E-demokratiji

Predavanje o E-demokratiji

Projekt o E-demokratiji ”Doprinos elektronskom demokratskom društvu” proveo je BH Savez žena u Švedskoj uz potporu Uprave za omladinska pitanja – Organizovanje žena (UngdomsstyrelsenKvinnors organisering).

Partner u projektu:

Projektni period:

  • 1. decembra 2009. – 1. decembra 2010.

Autor projekta/odgovoran za projekt/vođa projekta:

Projekt je pokrenut da ojača vidljivost, uticaj i učešće u društvu žena stranog podrijetla, tj. žena koje su ”ozbiljno podzastupljene među onima koje se vide u medijima” (SOU 2007:102, s. 101).

Većina organizacija koje danas postoje moraju odlučiti kako će koristiti Internet i elektronske komunikacije za predstavljanje i unaprjeđenje vlastitih interesa. Organizacije koje to ne urade narednih godina – možda neće postojati za deset godina.”

To naglašava Steven L. Clift u tekstu ”Formiranje elektronskih demokratskih grupa na građanskoj osnovi”.1

Predavanje o E-demokratiji

Predavanje o E-demokratiji

O elektronskoj demokratiji

Radi se o stvarnoj demokratiji. Elektronska demokratija ne predstavlja neko buduće stanje već jednostavno savremenu demokratiju uz doprinos osoba koje koriste informacijske mreže i tehnologiju kao alat za svoje učešće u demokratiji.

Tako objašnjava Steven L. Clift u svom članku ”Formiranje elektronskih demokratskih grupa na građanskoj osnovi”.2

Kada se pojavio Internet vjerovalo se da bilo ko može plasirati svoje mišljenje i učestvovati u društvenoj debati. Međutim, izrada kućnih stranica zahtijeva znanje u kodiranju koje se ne uči tako brzo. Elektronska demokratija u principu pretpostavlja različite učesnike koji odgovaraju na međusobne poruke i napredan komunikacijski alat (komunikacijska sredstva) koji omogućava stvarnu demokratiju, vladavinu mnogih, bez većih kompjuterskih znanja.

Uloga koju su sredstva za proizvodnju imala u industrijskom društvu odgovara ulozi komunikacijskih sredstava u savremenom društvu, često nazivanom postindustrijsko, postmoderno ili virtualno društvo, mada je sve uočljivije da se radi o tržišnom društvu.

Neki autori čak toliko naglašavaju važnost komunikacije da se stiče utisak kako je vlast nad komunikacijom – sama Moć.

Cilj elektronske demokratije – veći politički uticaj građana – pokazuje da je tu centralno pitanje moć,

ističe Anders R. Olsson u svom istraživanju ”Elektronska demokratija.”3

Vršenje vlasti je nesumnjivo važan dio komunikacije. Posebno danas, kada su građani u prosjeku sve upućeniji, obrazovaniji i svjesniji.

IT-društvo se, i američkoj i u verziji Evropske unije, zasniva na tržišno-liberalnoj predstavi ’informacije’ kao robe među robama. Istovremeno je pristup građana informacijama o svom društvu/svom svijetu pretpostavka za uspješnu demokratiju. Suprotnost je temeljna. Što se politički važna informacija više kupuje/prodaje po tržišnim uslovima i što se jača kontrola daje ’vlasniku’ takve informacije, to je teže ekonomski slabijim građanima da se zaštite u takvom demokratskom procesu.4

Mediji se reduciraju na brzu trgovinu, gledalac/čitalac na potrošača. Kritike upućivane zadnjih godina i manje-više izraženo nezadovoljstvo su bar dijelom protiv baš takve osnove. Na duže staze niko nije zadovoljan da se tretira samo kao mogući kupac. Svi žele više, između ostalog žele biti respektovani članovi društva: stvarni građani. Kao takvi, žele da mediji budu sredstva obavještavanja, mjesto za dijalog, mogućnost osmijeha,

naglašava Mikael Löfgren u uvodu knjige ”Sva moć medijima ili Dati narodu ono što želi.”5

Izvori:
1 Statskontoret, 1998: ”Offentlig förvaltning och demokrati i informationssamhället (1998:2)”. s. 45–57.
2 Ibid.
3 SOU 1999:12: Olsson, Anders R., 1999: Elektronisk demokrati. Demokratiutredningens skrift nr 16. s. 36. 2009-02-25 http://www.regeringen.se/sb/d/108/a/1278
4 Ibid. s. 12.
5 McChesney, Robert W., 2001: All makt åt medierna eller : Ge folk vad folk vill ha? Stockholm : Bokförl. DN. s. 12.
Stranica obnovljena: 2012-04-02

Ovaj prilog je takođe dostupan na jezicima: Švedski