Devet tačaka protiv seksualnog nasilja

7 Oct, 2013 |

Sudski proces povodom grupnog silovanja u Tensti pokazuje da i društvu i pravosuđu nedostaje sposobnost rješavanja seksualnih krivičnih djela. Nizak udio osuđujućih presuda ukazuje na nespremnost za osudu silovanja. Krajnje je vrijeme za preduzimanje odlučnih mjera, pišu predstavnice Švedskog saveza dežurstava za žene i djevojke (Sveriges kvinno- och tjejjourers riksförbund, SKR).

Zandra Kanakaris (potpredsjednica, SKR) i Olga Persson (savezna tajnica, SKR)

Zandra Kanakaris (potpredsjednica, SKR) i Olga Persson (savezna tajnica, SKR)

Tekst: Zandra Kanakaris i Olga Persson

Izvor :: Švedski savez dežurstava za žene i djevojke, SKR :: Devet tačaka protiv seksualnog nasilja :: 5. oktobra 2013.

Petnaestogodišnja djevojka iz poznatog slučaja grupnog silovanja u Tensti govorila je ove sedmice na sudu o onom što je doživjela. ”Ne želim izgubiti od njih, želim svima pokazati da je to pogrešno” i ”Najviše krivim samu sebe, jer sam bila tamo”, kazala je za radio program P 1.

Protivrječna razmišljanja ponovo se prepoznaju među hiljadama ispovijesti seksualnog nasilja koje predstavnice 115 organizacija članica Švedskog saveza dežurstava za žene i djevojke (SKR) čuju svake godine. Jako lično uvjerenje da je ono što se dogodilo bilo pogrešno i da se sudara s nesposobnošću okoline i pravosuđa da to potvrde – vodi osjećaju krivnje i srama.

Radimo ono što možemo da bi tražioci podrške osjetili povjerenje i razumjeli zakonodavstvo u vezi seksualnih krivičnih djela, ali je to teško u vladajućim okolnostima. SKR zato zahtijeva:

  1. Podignite kompetencije pravosuđa. Danas postoje nedostaci kompetencija unutar pravosuđa kada se radi o seksualnim krivičnim djelima. U više zabilježenih slučajeva takođe je bilo jasno da je sud dopustio da vladajuće predodžbe o polu i seksualnosti budu na putu tačne i objektivne procjene. Posljedice su da procjene sudova ne odgovaraju namjerama zakonodavca. Znanje o silovanju i seksualnom nasilju treba ojačati unutar cijelog pravnog lanca, od pojedinih policajaca do sudija vrhovnog suda. Bez razumijevanja o tome kako žrtve i počinitelji djeluju i reaguju, teško je dati dobar odgovor, objektivno procijeniti i vratiti čast žrtvama.
  2. Ulažite u sprječavanje nasilja prije nego se dogodi. Onaj ko želi spriječiti silovanja mora ući u srž problema; predodžbe o seksualnosti muškaraca i momaka. Očekujemo li da će momci biti seksualno uspaljeni da bi bili nadmoćni? Da imaju seksualnost koja je neograničena?

    Biti lojalan svojim prijateljima, ne popuštati i biti stalno uspaljen – primjeri su tipičnih normi muškosti. Kako one utiču na sklonost pojedinih momaka da otvoreno govore kada sudjeluju u ili svjedoče o nasilju?

    Mjere pravosuđa su potpuno nužne, ali na duže staze ne možemo samo tužbama riješiti rasprostranjeni problem silovanja. Zato je potreban širok preventivan rad, posebno u školama, na bavljenju pitanjima seksualnosti i nasilja iz rodne perspektive.

  3. Pokažite odlučnost i predvodništvo u borbi protiv seksualnog nasilja i silovanja. To zahtijeva jasno određivanje prioriteta za seksualna krivična djela u policiji i cijelom pravosudnom lancu radi podizanja kvaliteta istrage. Čak i ministrica pravosuđa Beatrice Ask mora pokazati odlučnost. Istovremeno dok je cijela zemlja ogorčena oslobađajućim presudama drugostepenog suda nakon grupnog silovanja u Tensti, Beatrice Ask je izabrala da galami u jednom debatnom članku u kom je obećala da će ”preduzeti snažne mjere” protiv firmi koje se bave brzim kreditima. Želimo vidjeti isto predvodništvo i političku volju kada se radi o silovanju i seksualnom nasilju.
  4. Uvedite komisiju za ispitivanje havarije. Jedan od glavnih problema u Švedskoj danas, kada je u pitanju silovanje, je nizak udio tužbi i osuđujućih presuda. Od oko 6.000 tužbi za silovanje svake godine, samo oko 200–300 vodi do osuđujućih presuda. To je stopa koja je niža od prosjeka. U 2012. su se pojavile brojke koje pokazuju da je udio oslobađajućih presuda za silovanja porastao za 11 procenata u 2010. u odnosu na godinu prije. Jedna od tri tužbe vodila je oslobađajućoj presudi u poređenju sa jednom od 20 tužbi u drugim krivičnim predmetima. Društvo koje želi biti pravna država mora pokazati da prijava može dovesti do vraćanja časti i mogućnosti da se krene naprijed. Krajnje je vrijeme da vlada uvede komisiju za ispitivanje havarije koja bi ispitala razloge zašto je stopa tužbi i osuđujućih presuda za seksualne prijestupe i dalje niska i čak u padu. Nedostojno je društvu s idealom rodne ravnopravnosti da je gotovo nemoguće biti osuđen upravo za zločin koji uglavnom pogađa žene i djecu.
  5. Usmjerite se na ulogu advokata odbrane. Da li je etički održivo i u skladu s misijom advokata odbrane da podstiču mlade osumnjičenike, koji pokazuju kajanje i krivnju, da lažu kao u slučaju u Tensti? Šta se radi s mladim osobama u nastavku? Djeca moraju dobiti priliku da idu dalje u životu i preuzmu odgovornost za svoje postupke. SKR ovim poziva Advokatsku zajednicu da počne diskusiju o ulozi advokata odbrane u predmetima seksualnih krivičnih djela.
  6. Nijansirajte debatu u medijima. Dosta je više tih zastrašujućih naslova i ostalih rutinskih izvještavanja o silovanjima. Mediji moraju prestati igrati na ljudski strah i umjesto toga opisivati stvarnost onakvom kakva jeste. Oni koji se žele baviti relevantnim i važnim novinarstvom trebaju kopati dublje u stvarnim problemima i uzrocima. Zašto tako malo prijava vodi tužbama i optužujućim presudama? Zašto policija i cijeli pravosudni lanac ne prioritiraju seksualna krivična djela? Kakvu ulogu ima naš zajednički pogled na seksualnost djevojaka i momaka i prostor za djelovanje gdje muškarci i momci čine 98 posto prijavljenih za silovanje?
  7. Usudite se slušati. Potrebna je hrabrost da bi se govorilo o seksualnom nasilju. Osporavanja i glasine okoline su, zajedno s iskustvom iz pravosuđa, jedan od razloga zašto mnoge žene koje susrećemo nazivaju vrijeme nakon silovanja ”drugim silovanjem”. Mi, koji smo komšije, kolege, prijatelji i porodica, imamo odgovornost za slušanje ispovijesti o seksualnom nasilju, i moramo se usuditi slušati. Ne smijemo zaboraviti da su čak i momci žrtve, a tada je posebno teško govoriti i tražiti pomoć zbog predodžbi o muškosti.
  8. Povećajte mogućnosti dobijanja podrške u vidu razgovora nakon silovanja. Iskustvo SKR-a je da je mogućnost korištenja specijalističke podrške, u vidu razgovora i ponekad obrada traume, najvažnija da bi se moglo liječiti i krenuti dalje. SKR želi da žrtve seksualnog nasilja imaju pravo na besplatnu podršku u vidu razgovora. SKR-ovim dežurstvima takođe treba olakšati dobijanje dugoročne finansijske podrške za takav rad.
  9. Uvedite regulisanje pristanka. Pravna država mora imati pristanak kao polaznu tačku ličnog seksualnog integriteta. SKR zato podržava zahtjev za regulisanje pristanka kada to ima normativno djelovanje u društvu i veliki značaj na prevenciju. Istovremeno želimo naglasiti da se takva promjena mora obaviti u kombinaciji s naših osam drugih zahtjeva. Važno je ne precijeniti da će regulisanje pristanka samo po sebi dovesti do velikih promjena u sudovima. Vjerovatno će fokus i dalje biti na vladanju žrtve, osim što se posebno uzdiže ono što se može tumačiti kao pristanak.

Pokazalo se da naše sadašnje zakonodavstvo može funkcionisati dobro ili loše zavisno od znanja sudija i advokata i razumijevanja seksualnih krivičnih djela, što se neće promijeniti regulisanjem pristanka. Zato je obavezno obrazovanje na prvom mjestu.

Činjenica da se nizak udio tužbi i osuđujućih presuda nije mijenjao bez obzira na nedavne promjene u zakonodavstvu, jasno govori o nespremnosti za osudu silovanja. Ukupni rezultat svih ustanovljenih nedostataka je negativna spirala, kako u provođenju zakona tako i u prevenciji seksualnog nasilja. Ne priliči pravnoj državi da signal mladima, koji su izloženi ili rizikuju da izlože druge seksualnom nasilju i silovanju, bude odobravanje cijele zajednice. Krajnje je vrijeme za preduzimanje odlučnih mjera.

(Preveo: Haris T.)

Ovaj prilog je takođe dostupan na jezicima: Švedski

X