Bosanske žene traže rodno-ravnopravan Ustav

Potreba za promjenama Ustava Bosne i Hercegovine je nešto o čemu se politički raspravlja dugi niz godina. Ali, organizacije žena iz oba entiteta u zemlji sada po prvi put dolaze zajedno kako bi gledale da nove formulacije osiguraju jednaka prava žena.

Svjetlana Marković je jedna od žena iza inicijative ”Građanke za ustavne promjene” u Bosni i Hercegovini. Slika je snimljena u Azerbejdžanu prilikom razmjene mladih aktivistkinja. Foto: Žena Ženi/Karin Råghall

Tekst: Malin Ekerstedt

Izvor :: Žena Ženi :: Bosanske žene traže rodno-ravnopravan Ustav :: 25. oktobra 2013.

Evropski sud za ljudska prava presudio je 2009. da je Ustav Bosne i Hercegovine diskriminatorski. Zbog toga što određene političke izborne dužnosti – na primjer dužnost predsjednika – jedino mogu držati Srbi, Hrvati ili Bošnjaci. To je ozbiljna prepreka nastojanjima Bosne i Hercegovine za članstvom u EU a, iako je puno vremena posvećeno pregovorima, politički lideri zemlje još uvijek nisu uspjeli doći do rješenja. Nedostatak napretka uticao je da EU sada prepolovi svoju ekonomsku pomoć Bosni i Hercegovini.

Međutim, bosanskohercegovački Ustav nije samo diskriminatorski prema drugim etničkim grupama u odnosu na gore navedene – njemu u potpunosti nedostaje i rodna perspektiva. Nešto što ozbiljno utiče na položaj žena u zemlji.

– Nedostatak jezika koji uključuje žene čini da mi žene nismo priznate u našem vlastitom Ustavu! Uzmite riječ ’predsjednik’ na primjer: Mi imamo riječ za ženskog predsjednika ali se ona ne nalazi u Ustavu, već samo riječ za muškog predsjednika. To znači da žene uopšte ne postoje na nekom političkom nivou, kaže Svjetlana Marković iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, koji sarađuje s organizacijom Žena Ženi (Kvinna till Kvinna).

Ona nastavlja drugim primjerom:
– Imamo Zakon o ravnopravnosti polova koji uključuje političke kvote na svim nivoima. Ali se one danas ne ispunjavaju, zakon se ne poštuje. Vjerujemo da ako se odredbe uvedu u Ustav da bi to iznudilo promjenu.

A u kontekstu reformskih napora koji su u toku u vezi Ustava, otvorila se mogućnost uvođenja i rodne perspektive.

Inicijativa ”Građanke za ustavne promjene”

To su aktivistkinje za prava žena imale na umu formiranjem inicijative ”Građanke za ustavne promjene”. Grupa je predstavila platformu prioriteta i prijedloga promjena radi osiguranja rodno-ravnopravnog Ustava.

Da bi se dokument što jače ukorijenio, bio je proces njegovog donošenja jako važan sam po sebi, objašnjava Svjetlana Marković, čija organizacija je jedan od inicijatora platforme.

– Za nas je bilo od izuzetne važnosti što se grupa koja je izradila dokument sastojala od organizacija civilnog društva iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, tako da se kasnije ne bi pojavila pitanja o tome ko je imao priliku da učestvuje, kaže ona.

Zato platforma predstavlja i prekretnicu za ženski pokret jer je prvi put da je tako velika grupa organizacija žena iz svih dijelova Bosne i Hercegovine djelovala zajedno za ustavne promjene.

Lajla Zaimović-Kurtović, Besima Borić, Gordana Vidović i Svjetlana Marković predstavljaju platformu

17 organizacija civilnog društva potpisalo je platformu a i mnogi drugi su izrazili svoju podršku. Inicijativa je već stekla punu pažnju medija. Sada je fokus na predstavljanju platforme političkim strankama i liderima, raznim parlamentima Bosne i Hercegovine, kao i međunarodnoj zajednici. Još jedan uporedan proces je njeno širenje u javnosti.

– Posjetićemo manje gradove i predstaviti platformu na lokalnom nivou. Ako neko želi diskutovati o ovim pitanjima nije dovoljno samo razgovarati s političkom elitom. Želimo da ljudi budu svjesni procesa i da ovaj dokument postoji, kaže Svjetlana Marković.

Ona nastavlja:
– Svi naši prioriteti vjerojatno neće biti uključeni u novi Ustav, ali mi ćemo raditi na svima jer su stvarno važni za nas! Kada toliko organizacija civilnog društva stoji iza njih, to znači da su nešto više nego samo riječi na papiru.

(Preveo: Haris T.)

Ovaj prilog je takođe dostupan na jezicima: