20 godina podrške ženama u ratovima i sukobima

Tekst: Karin Råghall

Izvor :: Kvinna till Kvinna :: 20 års stöd till kvinnor i krig och konflikter :: 18. aprila 2013.

Jedna od prvih isporuka deficitarne robe kupljene od novca koga je sakupila Kvinna till Kvinna, stiže u BiH (1993.). Foto: Kvinna till Kvinna/arkiv

”U toku je genocid usred Evrope. Nemoćne, stajale smo po strani. Sada se mora sve učiniti da se rat zaustavi. Želimo pomoći akcijom koja se zove Kvinna till Kvinna (Žena Ženi).”

Tako su pisale Sara Lidman, Kerstin Grebäck, Lena Ag, Eva Zillén i Bibi Andersson s ostalima u debatnom članku lista Dagens Nyheter 18. aprila 1993. U Švedsku su stizali izvještaji o izloženosti žena sistematskim zlostavljanjima i silovanjima tokom rata u Bosni [i Hercegovini]. Apel je naišao na enorman odziv. Za godinu dana uspjela je Kvinna till Kvinna sakupiti milion kruna.

– Slušale smo cijelo vrijeme da to neće ići, to što želimo činiti. No, ispostavilo se da su se mnogi htjeli pridružiti i pružati podršku, kaže Eva Zillén, koja od početka radi za organizaciju Kvinna till Kvinna.

Jedna od prvih aktivistkinja na Balkanu s kojom je Kvinna till Kvinna došla u kontakt bila je Rada Borić u Hrvatskoj, koja je radila u Centru za žene žrtve rata (Centre for Women War Victims).

– U to vrijeme se ženski pokret u Hrvatskoj bavio podrškom izbjeglicama. Danas djelujemo protiv strukturalnog nasilja nad ženama i ekonomske nejednakosti, kaže Rada Borić.

Nacionalizam i povećan uticaj crkve su neki od izazova s kojima se ženski pokret u Hrvatskoj danas suočava. Žene se pozivaju da ostanu kod kuće i rađaju djecu, umjesto da rade, kaže Rada Borić. Istovremeno je ženski pokret izvojevao mnoge pobjede u posljednjih 20 godina.

– Danas imamo zakone koji osiguravaju prava žena i rodnu ravnopravnost. Imamo i ženski pokret, nismo ga prije imali, kaže Rada Borić.

Kvinna till Kvinna je pokrenuta u isto vrijeme kada su prava žena po prvi put priznata kao ljudska prava u kontekstu UN, a 1995. je održana četvrta UN-konferencija žena u Pekingu. Mnogo toga se dogodilo od tada. Kvinna till Kvinn-ine partnerske organizacije su učestvovale u donošenju zakona koji jačaju prava žena u politici, kod kuće i na tržištu rada. One su takođe ojačale svoje mogućnosti da utiču na društvo.

Rada Boric, Igballe Rogova i Eva Zillén

Podrška organizacije Kvinna till Kvinna bila je značajna za taj napredak. Tako smatraju i Rada Borić iz Hrvatske i Igballe Rogova iz Ženske mreže Kosova. Igballe Rogova se sjeća prvog susreta sredinom 1990-ih kada su Anna Lidén i Kerstin Grebäcke iz organizacije Kvinna till Kvinna pitale: ”Koje su vaše potrebe?” Bilo je to pitanje koje nijedan raniji donator nije postavio.

– Odgovorile smo da moramo izgraditi mrežu da bi ujedinile naše glasove i na taj način uticale na misiju UN-a na Kosovu da uključi žene. Kvinna till Kvinna je vjerovala u našu viziju i zahvaljujući njenoj podršci uspjele smo pokrenuti mrežu koja je danas i velika i jaka, kaže Igballe Rogova i nastavlja:

– Kvinna till Kvinna je bila i naš politički glas. Prvo, unutar zemlje, a kasnije i u EU. Pomogla nam je da utičemo na EU i gledala da naša gledišta stignu u prave ruke, kaže Igballe Rogova.

Dio filozofije organizacije Kvinna till Kvinna, jednako važan danas kao što je bio i prije 20 godina, je osnivanje sastajališta za žene. Tokom Balkanskih ratova davala je Kvinna till Kvinna podršku centrima za žene, gdje su se žene mogle viđati u sigurnim uslovima i vidjeti da nisu same sa svojim problemima. Sastajališta su takođe pridonijela razvoju regionalnog ženskog pokreta koji se suprotstavio ratu i nacionalizmu.

Kvinna till Kvinna je vremenom postajala sve jači faktor na međunarodnoj sceni. Veliki iskorak učinjen je izvještajem Engendering the peace process, predstavljenim 2000. na konferenciji Peking+5 u zgradi UN-a u New Yorku. Kasnije se pokazalo da je taj izvještaj bio prva rodna analiza nekog mirovnog sporazuma, te je postao jedan od temelja UN-ove Rezolucije 1325 o ženama, miru i sigurnosti, usvojene krajem godine. Drugo priznanje stiglo je 2002. kada je Kvinna till Kvinna dobila tzv. “alternativnu Nobelovu nagradu”, The Right Livelihood Award.

Kvinna till Kvinna je proširila podršku ženama u ratovima i sukobima. Osim na Balkanu, Kvinna till Kvinna djeluje i na Bliskom istoku, Južnom Kavkazu i Africi – i sarađuje sa 132 organizacije žena koje na razne načine nastoje ojačati položaj žena u društvu i povećati učešće žena u mirovnim procesima.

Za ženske organizacije na Balkanu veliki dio rada se danas odnosi na stvaranje istinski održivog mira. Više njih je uključeno u projekt ”Women’s court” (Ženski sud), kojeg podržava Kvinna till Kvinna. Ideja je da žene budu u mogućnosti govoriti o zlostavljanjima i silovanjima koje su pretrpjele tokom rata. Svrha je višestruka: dati riječ svim ženama koje nisu dobile rehabilitaciju, isticati aktiviste koji su se oduprli napadima i zahtijevati naknadu štete žrtvama. Igballe Rogova procjenjuje da će projekt potrajati. Donošenje pravde žrtvama rata nije nešto što se radi preko noći.

– Neki donatori bi vjerovatno izgubili strpljenje, ali je Kvinna till Kvinna bila strpljiva i dala nam vremena da to razvijamo po svom taktu.

Eva Zillén vjeruje da će Kvinna till Kvinna i dalje igrati važnu ulogu za sigurnost ženskih aktivista u ratovima i sukobima. Isto tako će susreti preko linija sukoba – kao način jačanja žena – i dalje biti ključni zadatak. Posljednje, što je posebno važno, Kvinna till Kvinna će nastaviti podsjećati svijet da međunarodna podrška potrebna u ratovima i sukobima ne bi trebala biti samo humanitarna. Dugoročna podrška razvoju demokratije jednako je važna.

– Nikada nije prerano za rad na unaprjeđenju ženskih prava, čak ni tokom rata, kaže Eva Zillén.

Preveo: Haris T.

Ovaj prilog je takođe dostupan na jezicima: Švedski