Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

5 Jul, 2021 |

Ove godine želimo da ukažemo na važnost sjećanja i prisjećanja, individualnog i kolektivnog, a posebno na važnost rada i postojanja pojedinih institucija posvećenih tome. Naša pažnja će biti usmjerena na Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, instituciju koja je od svog osnivanja neumorno radila na prikupljanju svjedočenja, dokumentacije i predmeta povezanih sa genocidom u BiH 1990-ih godina (https://www.srebrenicamemorial.org/).

Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici (Foto: Tarik Samarah)

Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici (Foto: Tarik Samarah)

Osnovan Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Memorijalni centar Srebrenica službeno je otvoren u septembru 2003. i sastoji se od dvije komponente, od kojih je prva mezarje gdje su, do današnjeg dana, ukopani posmrtni ostaci više od 6.000 žrtava genocida. Proces identifikacije i pokopa žrtava nastavlja se svake godine i dokumentiran je u stalnoj fotografskoj izložbi Tarika Samaraha smještenoj u Muzeju genocida. Zid sjećanja, u koji su upisana imena 8.372 žrtve genocida u Srebrenici, također se nalazi unutar mezarja.

Druga komponenta Memorijalnog centra smještena je u nekadašnjoj Fabrici akumulatora koja je služila kao sjedište holandskog bataljona UN-a prije genocida i događaja iz jula 1995. godine. Danas su u ovom objektu nalaze Spomen soba, multimedijalna soba i dokumentacioni centar, prostor osmišljen za edukaciju posjetilaca o zločinima počinjenim u i oko Srebrenice, te njihovom naknadnom procesuiranju na međunarodnim i na domaćim sudovima.

Pored rada na širenju svojih kapaciteta kao institucije, Memorijalni centar nastojati kontinuirano podizati svijest javnosti o činjenicama vezanim za genocid u Srebrenici kroz promociju tolerancije, istraživanjima zasnovanim na činjenicama, te ohrabrujući međuvjerski/međuetnički dijalog, Memorijalni centar Srebrenica ostaje čvrsto opredijeljen za suočavanje sa silama neznanja i mržnje koje omogućavaju genocid.

Program na dan 11. jula 2021 god. će se sastojati iz dva dijela.
  1. Na Mynttorget Stockholm , između 11.00 i 15.00 biće postavljen veliki ekran na kome će se prikazivati kratki filmovi sa preživjelima, kao i sam direktni prijenos dženaze iz Potočara. Istovremeno, grupa aktivista će dijeliti Cvijet sjećanja i letke sa informacijom i linkovima te pričati sa zainteresovanim prolaznicima o Srebrenici i značenju sjećanja na najveći genocid poslije Drugog svjetskog rata.
  2. Navečer u periodu od 19.00 do 21.00 na našoj oficijelnoj Facebook stranici (facebook.com/srebrenica25), imat ćete priliku da pratite program sa predstavnicima Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, Center for Post-Conflict Research, i Civil Rights Defenders koji će govoriti o radu i značenju institucija i kulture pamćenja: Amra Begić, Velma Šarić, Hasan Hasanović, Azir Osmanović i Ena Bavčić. Voditelj programa je Teufika Šabanović.

Minnesstund Srebrenica 2021 organizuje odbor sačinjen od predstavnika najvećih Bosanskohercegovačkih udruženja i organizacija u Švedskoj: APU Network, Islamska Zajednica Bošnjaka u Švedskoj (IZBuŠ), Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj – Džemat Stockholm, Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj (BHSŽ), Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj, Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj – Društvo Neretva, Bosanskohercegovačko Švedski savez žena (BHŠSŽ), Savez Banjalučana u Švedskoj, Bosnien-Hercegovinas Muslimska Ungdomsförbund (BeMuf).

Biografije učesnika
  • Amra Begić je pomoćnik direktora Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine. Porijeklom iz Zvornika, u Srebrenici je živjela do početka rata kada je izbjegla u Tuzlu. Tokom genocida u Srebrenici ubijeni su joj babo, dedo i 26 rođaka. Sa završenim Fakultetom kriminalističkih nauka vraća se 2003. godine u Srebrenicu kao jedan od prvih povratnika. 2005. godine počinje raditi na poslovima Kustosa memorijalnog centra. Od 2007. do 2020. radi na poslovima Šefa odsjeka za opće, pravne, ekonomske poslove i muzejsku djelatnost, a od augusta 2020. godine radi kao pomoćnik direktora. Dakle, u Memorijalnom centru je već 16 godina.
  • Velma Šarić je istraživačica, novinarka, stručnjak za izgradnju mira i branilac ljudskih prava iz Sarajeva. Osnivačica je i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja (https://p-crc.org/bs/). Kao novinarka Instituta za ratno i mirovno izvještavanje (IWPR) u Londonu i Haagu, Velma je osam godina izvještavala o suđenjima za ratne zločine i istražujući procese tranzicijske pravde u bivšoj Jugoslaviji. Velma sarađuje sa Columbia Univerzitetom i saradnica je Robert Bosch Fondacije i Global Post projekta „GroundTruth“. Velma i CPI osvojili su Nagradu za interkulturalne inovacije UN-ovog saveza civilizacija (UNAOC) i BMW grupacije, koju je dodijelio generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon. Trenutno je jedina Bosanka koja je dio VV100 – grupe od 100 najangažiranijih i najinspirativnijih žena u okviru Vital Voices Global Leadership mreže. Velma je prva i jedina osoba iz BiH i Zapadnog Balkana koja je izabrana za ambasadora mira od strane Centra za mirovne studije Šri Lanka.
  • Hasan Hasanović imao je 19 godina kada je Srebrenica pala pod snage bosanskih Srba u julu 1995. godine. Pretrpio je 100 kilometara marša neprijateljskim terenom da bi izbjegao genocid. Hasan radi u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari i autor je dviju knjiga: Surviving Srebrenica i, zajedno s Ann Petrilom Voices from Srebrenica: Survivor Narratives of the Bosnian Genocide.
  • Azir Osmanović magistar je historije i kustos Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari. Učesnik je različitih aktivnosti i procesa vezanih za integraciju povratničke populacije u društveni život grada. Pohađao je brojne seminare, radionice i okrugle stolove o temi prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srebrenice. Koautor je knjige Prekinuto djetinjstvo Srebrenice i saradnik na knjizi Spomen-obilježja na području opštine Srebrenica.
  • Ena Bavčić, MA ljudskih prava i demokratije u Jugoistočnoj Evropi i programska savjetnica, te pravna zastupnica Civil Rights Defenders u Bosni i Hercegovini. U okviru Civil Rights Defenders, Ena se fokusira na rad na slobodi izražavanja, rad sa mladim i diskriminisanim grupama, rad na zaštiti branitelja i braniteljki ljudskih prava, te rad na tranzicijskoj pravdi. Ena je objavila nekoliko istraživačkih radova na temu slobode javnog okupljanja, te je učestvovala u misijama praćenja javnog okupljanja u BiH, Sjevernoj Irskoj i Bjelorusiji. Ena je bila koorganizatorica prve i druge bh. povorke ponosa.

Ovaj prilog je takođe dostupan na jezicima: Švedski

X